Ako planiraš trudnoću, već si trudna, dojiš ili tek započinješ s dohranom svoje bebe, vrlo je vjerojatno da si barem jednom čula savjet – ‘izbjegavaj prerađenu hranu’. No možda si se zapitala – što to zapravo znači? Je li svaka prerađena hrana loša? I koliko je to uopće važno za plodnost, trudnoću i dugoročno zdravlje djeteta? Za početak, dobro je znati da nije svaka prerađena hrana problem. Rezanje, zamrzavanje, pasterizacija ili fermentacija zapravo su sasvim uobičajeni načini obrade hrane. Zahvaljujući njima hrana je sigurnija i dulje dostupna. Razlika je u stupnju prerade.
Postoji sustav koji se zove NOVA klasifikacija, a on hranu dijeli u četiri skupine prema tome koliko je prerađena. Prva skupina je neprerađena ili minimalno prerađena hrana. To su namirnice koje dolaze gotovo izravno iz prirode ili su prošle samo osnovne postupke poput pranja, rezanja ili zamrzavanja. Primjeri su voće, povrće, žitarice, jaja, mlijeko, svježe meso i riba, mahunarke i orašasti plodovi. Druga skupina su prerađeni kulinarski sastojci. Riječ je o proizvodima koji nastaju preradom hrane iz prve skupine, a koristiš ih u kuhinji kada pripremaš obroke. Primjeri su ulje, maslac, sol, šećer. Treća skupina je prerađena hrana. To su proizvodi nastali kada se namirnicama iz prve skupine dodaju sastojci iz druge skupine kako bi se poboljšao okus ili produljila trajnost. Primjeri su kruh, sir, konzervirano povrće ili riba, dimljeno ili soljeno meso. Četvrta skupina je visoko prerađena hrana. Tada govorimo o industrijskim proizvodima koji često sadrže mnogo sastojaka i dodataka poput aroma, emulgatora ili pojačivača okusa. Primjeri su zaslađene žitarice za doručak, gazirana pića, razni snack-proizvodi, industrijska peciva ili gotova jela. Ovakva hrana često je vrlo ukusna i praktična, ali obično sadrži puno energije (kalorija), a manje (ili gotovo nimalo) vlakana i mikronutrijenata. Zbog toga se lako dogodi da pojedeš više nego što si planirala, a osjećaj sitosti ne traje dugo.
U zapadnim zemljama velik dio dnevnog energetskog unosa dolazi upravo iz takvih proizvoda. To znači da za mnoge ljude oni više nisu povremeni izbor, nego velik dio svakodnevne prehrane. Zašto je to važno? Kada visoko prerađena hrana postane čest dio svakodnevne prehrane, to može utjecati na različite procese u organizmu. Istraživanja pokazuju da je takav način prehrane povezan s povećanim rizikom od pretilosti, inzulinske rezistencije, povišenog krvnog tlaka, poremećaja masnoća u krvi i dijabetesa tipa 2. Važno je znati da problem nije samo u kalorijama. Ovakvi proizvodi često potiču prejedanje zbog svoje visoke palatabilnosti (koliko je neka hrana ukusna i koliko nam pruža užitak dok je jedemo) – jednostavno su napravljeni tako da budu vrlo ukusni. Uz to, mogu brzo podići razinu glukoze u krvi, ne pružaju dugotrajan osjećaj sitosti i doprinose razvoju kroničnih upalnih procesa u organizmu. Ako razmišljaš o trudnoći, prehrana dobiva dodatnu dimenziju. Kod muškaraca se pokazalo da prehrambeni obrasci bogati povrćem, voćem, ribom, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama često idu ruku pod ruku s boljim parametrima spermiograma. S druge strane, veći udio visoko prerađene hrane u prehrani povezan je s nepovoljnijim parametrima poput koncentracije i pokretljivosti spermija. Kod žena prehrana također ima važnu ulogu jer može utjecati na hormonsku ravnotežu, regulaciju glukoze i opće metaboličko stanje organizma. Razdoblje prije začeća posebno je osjetljivo jer nutritivni status roditelja može utjecati na rani razvoj djeteta. Tijekom trudnoće prehrana majke također ima važnu ulogu. Kada je prehrana bogata visoko prerađenom hranom, često je povezana s nižim unosom određenih vitamina, karotenoida i minerala, ali i s višim razinama upalnih markera. S druge strane, prehrana koja uključuje raznovrsno povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice, kvalitetne proteine i zdrave masti može pružiti snažnu nutritivnu podršku majci i djetetu. Nakon poroda dolazi novo razdoblje koje često donosi umor, manjak vremena i potpuno novu svakodnevicu. U takvim trenucima sasvim je razumljivo da posegneš za praktičnijim, točnije brzim obrocima. No upravo tada tijelo treba kvalitetne nutrijente za oporavak i podršku procesu dojenja.
Važno je naglasiti da cilj nije savršenstvo. Nije potrebno izbaciti svu industrijsku hranu. Smrznuto povrće, pasterizirano mlijeko ili konzervirane mahunarke bez dodataka mogu biti vrlo praktične i nutritivno vrijedne opcije. Ono o čemu možda vrijedi razmisliti jest koliko često visoko prerađni proizvodi čine temelj svakodnevnih obroka.
Kada je riječ o djeci, prve godine života posebno su važne za razvoj preferencija okusa. Ako dijete često dolazi u kontakt s vrlo slatkim ili vrlo slanim proizvodima, može mu kasnije biti teže prihvatiti prirodne okuse povrća i drugih cjelovitih namirnica. Djeca puno uče promatrajući roditelje. Način na koji obitelj jede često postaje temelj njihovih budućih prehrambenih navika. Zato je možda najjednostavnija poruka sljedeća – ne moraš biti savršena — ali možeš biti svjesna izbora koje donosiš.
Ako planiraš trudnoću, već si trudna, dojiš ili brineš o malom djetetu, može biti korisno da temelj prehrane čine cjelovite, minimalno prerađene namirnice. Male promjene mogu napraviti veliku razliku — više kuhanja kod kuće, čitanje deklaracija ili jednostavno razmišljanje o tome kako izgleda većina tvojih obroka. Prehrana u ovim osjetljivim životnim razdobljima nije samo pitanje energije. Ona je način na koji možeš podržati svoje tijelo, razvoj djeteta i stvaranje zdravih navika koje traju godinama. Hrana ne mora biti izvor pritiska. Uz malo znanja, nježnosti prema sebi i male korake, ona može postati saveznik na putu prema zdravoj trudnoći, oporavku i djetinjstvu.